Dmitro Jaroš
Interview Dmitra Jaroša, ukrajinskog revolucionara, iskrenog domoljuba i rodoljuba, i pravog prijatelja hrvatskog naroda s talijanskim novinarom.
1. Kakva je trenutna društvena i politička situacija u Ukrajini?
Vrlo teška. I prije nego što je Janukovič došao na vlast, mi smo govorili da je naša zemlja okupirana iznutra. Pod vladavinom Janukoviča protunacionalna priroda ovoga režima desegla je svoj vrhunac. Nakon Janukovičeva bijega bile su vidljive sve pukotine u režimu, ali sam režim još uvijek nije dokinut. Stranka regija i Komunistička partija nisu zabranjene. Bivša oporba ne pomaže u borbi protiv korupcije. Još nemamo aktivirane mehanizme za više pravde i solidarnosti u našem društvu.
2. Što mislite o novoj (privremenoj) vladi u Ukrajini?
U početnu smo izbjegavali kritizirati vladu kako bi smo izbjegli destabilizaciju trenutnog stanja u Ukrajini. Međutim, sada smo na to prisiljeni; privremena vlada je pokazala potpuni nedostatak profesionalizma i patriotizma. To je vidljivo gubitkom Krima, nazočnom korupcijom u društvu i potpunim nedostatkom bilo kakavog otpora prema unutarnjem i vanjskom neprijatelju. Određene strukture u samoj vlasti su postale potpuno kontrarevolucionarne. U svakom slučaju, nacionalna revolucija se mora nastaviti. Naravno, bilo bi najbolje kad bi se to nastavilo na miran način. No sadašnja bi vlada mogla svojim postupcima isporvocirati novi val pobuna.
3. Što mislite o zapadnim pristašama ukrajinskog ustanka, kao što je Soros ili Bernard-Henri Lévy ili čak Obama? (Neki kažu da je sama revolucija financirana od strane zapadnih političara, poput Sorosa, Bernard-Henri Lévy ili Obame). Što mislite o tome?
Soros, Bernard-Henri Lévy, ili Obama uopće nisu bili zainteresirani za nacionalnu revoluciju u Ukrajini. Zapad je bio zainteresiran za prosvjede koji će prisiliti Janukoviča na promijenu njegovog geopolitičkog kursa (smjera). Evidentno je je da su svi napori bili usmjereni u tom smjeru. Ipak, zapadne zemlje još uvijek vide Janukoviča kao legitimnog predsjednika čak i dok ljudi svakodnevno umiru na ulicama na Kijeva. Bernard-Henri Lévy ima određene ideološke interese glede Ukrajine, dok je Soros ima i ideološke i gospodarske interese. Obama, unatoč tome što dolazi iz demokratske stranke, gleda cijelu situaciju kroz prizmu američkih imperijalističkih interesa. Niti jedna od tih strana ne želi vidjeti Ukrajinu kao snažnu državu.
4. Što mislite o NATO-u i EU? Je li ukrajinska revolucija proeurospka, prozapadna? Što mislite o Americi?
Mi smo protiv članstva u EU i NATO. Nemamo ništa protiv suradnje sa zemljama EU-a i NATO-a pod ravnopravnim uvjetima. Ipak, odustajanje od našeg suvereniteta ulaskom u jedan od tih blokova je nešto na što svakako ne želimo pristati. Isto tako, ne želimo imati ništa zajedničko s ideologojim koja trenutno dominira u EU. Ne želimo imati nikakve veze niti s imperijalističkom politikom NATO-a. Revolucija koja se dogodila u Ukrajini je prije svega izazvana mržnjom običnih građana prema korumpiranoj i kriminalnoj vladi. Iluzija o EU je možda odigrala određenu malu ulogu, ali je ta uloga bila je uvijek od sekundarnog značaja. Danas, mi, ukrajinski nacionalisti pokušavamo nametnuti stajalište da se Ukrajina ne bi trebala oslanjati niti na EU niti na NATO, nego biti samosvojna. Nažalost, Putin spječava našu promidžbu i čini sve kako bi blokirao naše stavove. Putin je daleko najveći promicatelj proeuropskog i pronatovskog raspoloženja u Ukrajini – njegova imperijalistička politika prisiljava Ukrajince da se okrenu Zapadu. S druge strane, politika zapadnih zemalja je srušila iluzije mnogim Ukrajincima. Zbog toga što zapad ne radi ništa protiv Rusije glede pritiska, mnogi Ukrajinci su potpuno razočarani Zapadom. Glede Amerike, ne njegujemo neku vrstu patološke mržnje prema njoj – potpuno smo svjesni da ona želi imati svjetsku dominaciju, a mi smo protiv toga. Mi smo za multipolarni svijet, svijet bez carstva, svijet u kojem svaki narod može biti slobodan i očuvati svoj vlastiti identitet i duhovnost.
5. Kakvu vrstu političkog i kulturnog svjetonazora imate? ( što Vam se ne sviđa i koje političare vidite kao pozitivne primjere?). Ako bi mogli opisati svjetonazor Pravog sektora u nekoliko riječi, što biste rekli?
Mi zastupamo ideologiju klasičnog ukrajinskog nacionalizma i kroz ovu ideologiju pokušavamo pronaći odgovore na sva suvremena pitanja. U tom smislu i dalje držimo ispravnim ideologiju nastalu sredinom 20. stoljeća, ali mi je želimo nastaviti razvijati i prilagoditi je današnjim uvjetima. Apsolutni temelj ukrajinskog nacionalizma je kršćanstvo. Mi jasno razlikujemo nacionalizam od šovinizma, ksenofobije i imperijalizma. Jezgro našeg pokreta se sastoji od ljudi zdravih nacionalističkih pogleda, ljudi koji su vjerni konzervativnim i kršćanskim vrijednostima. Vrlo često su ti ljudi nadahnuti plemenitim duhom srednjeg vijeka. Zajedno, spremni smo pronaći odgovore na suvremene probleme, dakle, spremni pomoći društvu u pronalasku odgovora na različite društvene, gospodarske i druge probleme.
6. Je li vaša revolucija usmjerena protiv ruskog naroda, ruske vlade ili proruski orjentiranih Ukrajinca? Kakvu budućnost vidite za Ukrajinace koji govore ruski jezik?
Prije svega, svrha naše revolucije je obrana interesa vlastite nacije. Glede Rusije, mi smo protiv ruskog imperijalizma. Činjenica da imamo puno Rusa u Pravom sektoru sasvim jasno pokazuje da nismo rusofili. Ti ljudi su došli ovdje kako bi podržali ukrajinski revoluciju i stekli određeno iskustvo. Oni, također, u potpunosti razumiju da je Putinov režim, zapravo, antiruski. Mnogi ruski domoljubi su strapani u zatvore zbog svojih aktivnosti. Rusi su ponižavaju, moralno i fizički i unutar Rusije, gubeći se među morem ne ruskih naroda. Sasvim je moguće da sljedeći predsjednik Rusije bude Čečen, Ramzan Kadyrov. To je razlog zašto su mnogi Rusi shvatili da je jedina način na koji mogu spasiti svoj narod uništenje carstva. Surađujemo s takvim Rusima i to ćemo nastaviti činiti. Glede Ukrajinaca koji govore ruski mogu reći da mnogi naši aktivisti govore ruski i da su to istinski ukrajinski patrioti. Rusifikacija je doista problem. Ona je ozbiljniji problem od problema slične prirode koji postoji u Irskoj. Želimo preporod ukrajinske kulture i jezika; ne represijom, nego kroz umjetnost, kroz njenu promociju. To će biti moguće samo onda kada budemo imali istinsku nacionalnu državu.
7. Što mislite glede Krima i nedavnog referenduma glede odvajanja (secesije) od Ukrajine?
Mi osjećamo da Krim pripada Ukrajincima i krimskim Tatarima. Osim toga, mnoge druge nacionalne manjine tamo žive – ne samo Rusi, nego i Grci, Armenci, Estonci i tako dalje. To je razlog zašto želimo stvoriti pravu autonomnu regiju na Krimu koja bi bila u potpunosti integrirana s ostatkom Ukrajine i koja će jamčiti sva prava krimskim Tatarima i svim drugim etničkim manjinama. Teoretski, glavni argument za stvaranje takve autonomije je jasno proukrajinsko stajalište krimskih Tatara. Glede tzv. referenduma, držim da to je potpuna farsa. Manje od 30% stanovništva na Krimu je sudjelovalo u njemu. Ovaj pseudo referendum je održan pod pritiskom ruskog oružja. Prije ili kasnije Kijev će vratiti potpunu kontrolu nad Krimom.
8. Kažete da želite nezavisnu i suverenu Ukrajinu. Kad bi sutra došli na vlast, kakvu biste imali vanjsku politiku? Koje geopolitičke ciljeve bi zastupali? Bili se Ukrajina trebala pridružiti nekim međunarodnim savezima? Kakvu vrstu odnosa bi imala Ukrajina s Rusijom?
Vidimo nekoliko prilika za konsolidiranje i integriranje zemalja srednje i istočne Europe. Prije svega, to je stvaranje vertikalne osi od Baltika do Crnog mora s baltičkim zemljama, Bjelorusijom, Poljskom i Ukrajinom. Drugo, zainteresirani smo vidjeti konsolidaciju zemalja crnomorske regije i zemalja južnog Kavkaza. U mnogim aspektima želimo biti biti pragmatičani u pronalaženju saveznika. Glede Rusije, želimo imati normalne odnose s tom zemljom ali samo kad se ona osloboditi svojih imperijalističkih ambicija.
Prijevod: protukultura
protukultura 