Dragi prijatelji, braćo i sestre…

za dom sremn

Dragi prijatelji, braćo i sestre suborci,

počinje nova sezona raskrinakavanja zlotvora hrvatskog društva i svih devijacija koji ovu zemlju vode u propast. Bit ću i dalje nemilosrdan u borbi protiv okupacijskih medija, njihova ispiranja mozga i planskog uništavanja Hrvatske i hrvatskog naroda.  Želja mi je da Vam pokažem i dokažem da je borba jednog protiv svih moguća, da svatko od Vas može pobijediti zločinački režim i njegove satelite i otvoriti Vam oči da se u cijeloj ovoj političko-kulturnoj borbi  radi o teroru veleizdajničke ultra manjine nad većinom hrvatskog naroda kojega nitko i nikada nije pobijedio niti trajno  porobio.

Sve prevrate, sve promjene u društvu nisu  djelo većine nego ekstremne manjine.  Vi sami može više učiniti nego sve institucije zajedno. Potrebno je samo da imate razvijenu svijest da su promjene moguće, da je moguće spriječiti pederastiju, pljačku HR, odmak od zapadnjačke dekadencije na svim razinama, svijest o tome da nam je liberalizam (prva zločinačka ideologija epohe moderne) najveći nepriajtelj itd… i da sve možete baš Vi promijeniti  svojom energijom i projicirati vaše ideje i djela  na kolektivno nesvjesno osvještavajući naš nepobijedivi narod,   mijenjajuću  ovu naizgled bespomoćnu sitauaciju potpune erozije morala, gospodareskog i demografskog rasula, izdaje, egoizma, pljačke, rasprodaje naše Domovine. Pobijedit ćemo neprijatelja i to Vas uvjeravam!

ZA DOM SPREMNI!   SVE ZA HRVATSKU-HRVATSKU NIZAŠTO!

 

 

Neviđena pljačka poreznik obveznika ili kako Andrea Zlara Violić dijeli šakom i kapom naš novac profesionalnim parazitima, najvećem šljamu i hrvatskoj petoj koloni

Andrea Zlatar Violić zvana Krmača

Andrea Zlatar Violić poznatija kao Krmača

U tijeku je, a to se zapravo događa već godinama, skandal ili preciznije  rečeno pljačka bespovratnih sredstava neprofitnim prorežimskim i proglobalističkim medijima Novoga svejstkoga poretka (NSP).  Naime, milijuni kuna državnog novca, novca koje zapravo  stvara sustavno  uništavani i pljačkani realnii sektor, opet završavaju u rukama šačice podobnih mediokriteta i deizntegratora  nacionalnog  i svakog kolektivnog identiteta u službi svjetskih moćnika NSP-a.

Zadnja dva desetljeća na hrvatskoj civilnoj sceni imamo hegemoniju dobro organizirane manjine koja državni novac vidi kao sredstvo osobnog bogaćenja i priliku za otimačinu preko njima bliskih političkih elita koji državu vide kao PLIJEN! Otvoreno društvo postaje zatvoreno, a javni fondovi postaju privatni. Zatvoreno društvo za dobro umreženu parazitsku kliku koja već godinama parazitira na državnim jaslama i globalističkim sinekurama NSP-a   jer ipak ovdje se radi o njihovu božanstvu: o novcu.

Ideološka subverzija je tu tek sporedna jer ionako kontroiraju sve medije, a intelektualni otpor tim zatupljujućim mediokritetima i ne postoji.  Ovaj zastrašujući KRIMINAL će biti prešućen kao i svakodnevno pljačkanje i razgradnja ove države. A najgore od svega da lažna oporba koja cijelo vrijeme šuti na sve moguće dezintegrativne procese u državi i prikrivenu pljačku na svim razinama ništa ne će poduzeti glede bilo kakve promjene. Zapravo, njih se to uopće i ne tiče!

 

Popis profesionalnih parazita u službi NSP-a:

ME MEDIJA Broj bodova
1. Portal H-Alter (h-alter.org) 490
2. Forum.tm 486
3. Libela.org – portal o rodu, spolu i demokraciji 463
4. Internetski portal VoxFeminae.net  460
5. Lupiga.Com 459
6. Cenzura-televizija 457
7. Treći sektor – Civilno društvo na malom ekranu (televizija) 455
8. Crol.hr 444
9. Neovisni novinarski portal http://www.Tris.com.hr 439
10. Radio Student 439
11. Nepokoreni grad 434
12. Kulturpunkt.hr 433
13. Gong.hr 428
14. Cenzura-radijska produkcija 424
15. In-Portal.hr 423
16. Identitet, mjesečni magazin 415
17. Slobodni Filozofski 413
18. Pogledaj.to 405
19. Booksa.hr 404
20. Crveni kotač, hrvatsko-romski časopis 403
21. Prosvjeta – novine za kulturu 403
22. RadioNet 397
23. Televizija Student (TVS) 395
24. Manjinski radio forum 394
25. Arteist.hr 390
26. Queer.hr 387
27. Kritična masa (kriticnamasa.com) 382
28. Romni.net 379
29. Eurosfera 378
30. Kulturistra (kulturistra.hr) 375
31. Behar – časopis za kulturu i društvena pitanja 375
32. Budućnost časopis 373
33. Zpress.hr 361
34. Korzo.net 359
35. Pomakonline.com – Magazin za društveni razvitak 356
36. Infozona.hr 355
37. Nogometplus.net  352
38. Ravno do dna (ravnododna.com) 351
39. Vizkultura.hr 348
40. Portal OBRIS – Obrana i sigurnost (obris.org) 344
41. Info zona na radiju 344
42. Hrvatski umirovljenički list 342

Hrvatski javni dug dosegnuo 68 posto BDP-a, te će i dalje rasti

Prema podacima europskog statističkog ureda, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu.

„Zadržan je lagani uzlazni trend javnog duga u prvom tromjesečju, što je u skladu s očekivanjima. Do kraja godine procjenjujemo da bi njegova razina mogla dosegnuti 73 posto BDP-a, ili nominalno oko 237 milijardi kuna“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Kako ističe, u drugom tromjesečju vidjet će se u javnom dugu i nedavno zaduženje države od 1,25 milijardi eura na tržištu.

„Porast javnog duga posljedica je ponajviše proračunskog deficita, koji će prema našim prognozama ove godine biti malo iznad 5 posto BDP-a“, navodi Kovač.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, također ističe da je proračunski deficit jedan od glavnih pokretača rasta javnog duga.

„Postojan primarni proračunski deficit, sve veći kamatni troškovi i odgoda reformi pridonijeli su snažnom rastu duga opće države, koji je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna, ili 19,9 posto. Unatoč velikom proračunskom manjku, prvo tromjesečje donijelo je bitno usporavanje rasta javnog duga, što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju 2013. za financiranje u prvoj polovici godine, kad su i najveća ovogodišnja dospijeća“, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Smatra da zbog sporosti restrukturiranja u javnim poduzećima, u sektoru prometa, koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava, rizik od nastavka rasta duga ostaje prisutan.

Udjel javnog duga raste i zbog toga što je BDP i dalje u silaznoj putanji, dok je inflacija izuzetno niska.

„Zbog izostanka rasta gospodarstva i niske inflacije, dodatno se pogoršava taj omjer. Kada bi, primjerice, BDP rastao za četiri, a dug za tri posto, udjel bi se smanjivao. No, kako u ovoj godini očekujemo pad BDP-a za 0,5 posto, to će biti dodatni uteg u kalkulaciji udjela javnog duga u BDP-u“, kaže Alen Kovač.

 Nova metodologija donosi snažan rast udjela javnog duga

Makroekonomisti upozoravaju da bi udjel hrvatskog javnog duga u ovoj godini mogao snažno porasti i zbog promjene u Eurostatovoj metodologiji izračuna.

„Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010, mogla bi značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom na to da postoji mogućnost da u obuhvat budu uključeni Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb s popriličnim obvezama“, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Uključe li se i dugovi autocesta, kao i HBOR-a u izračun ukupnog javnog duga, njegov udjel mogao bi, smatra Kovač, dosegnuti i 85 posto BDP-a.

„Imamo potencijalni metodološki efekt koji bi mogao dodatno povećati razinu javnog duga, no uzmimo to još s dozom rezerve dok ne vidimo podatke Eurostata“, zaključuje Kovač.

 HNB: rast javnog duga pritišće financijsku stabilnost

Po ocjeni Hrvatske narodne banke (HNB), veliki pritisak na financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz brzorastućega javnog duga, koji će se, prema metodologiji ESA 95, približiti razini od 70 posto BDP-a.

U najnovijoj publikaciji „Financijska stabilnost“ HNB podsjeća da je stopa rasta hrvatskog javnog duga jedna od najvećih među usporedivim zemljama. Pritom pojašnjava da je tome pridonijelo preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća, te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013. godine.

Međutim, projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje zahvaljujući smanjenju manjka u sklopu procedure prekomjernog deficita, kažu u HNB-u.

Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

„Tijekom 2014. i 2015. očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. Naime, javni dug bi u 2014. mogao porasti za oko 1,9 postotnih bodova udjela u BDP-u, a u 2015. za samo 0,2 postotna boda“, navode u HNB-u, te također upozoravaju da bi se do kraja 2014., zbog prilagodbe ESA 2010, razina javnog duga mogla povećati radi uključivanja duga javnih poduzeća koja spadaju u sektor države.

HNB također ističe se da brz rast javnog duga nije svojstven samo Hrvatskoj, ali da je potrebno usmjeriti se na znatnije usporavanje stope njegova rasta na razinu koja bi omogućila postupno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.

U HNB-u ocjenjuju i da je struktura hrvatskog javnog duga prema preostalom dospijeću vrlo povoljna.

Uz to, napominju da bi udio javnog duga u BDP-u, prema programu konvergencije, trebao doseći vrhunac tijekom ove godine, zaustaviti se u 2015. i nakon toga lagano smanjivati.

„U osnovnom scenariju očekuje se da će udio javnog duga u tom razdoblju ipak blago rasti. Smanjivanje tog udjela ponajprije će ovisiti o izlasku ekonomije iz recesije te provođenju strukturnih reformi usmjerenih na smanjenje udjela rashoda opće države u BDP-u“, navode u HNB-u.

Šok scenarij

Međutim, HNB navodi i da bi javni dug prema šok-scenariju u 2015. godini mogao dosegnuti 77,4 posto. Šok scenarij procjenjuje razinu duga u okolnostima deprecijacije u 2014. od 10 posto i pada BDP-a za 2,5 posto.

„Zbog velikog udjela eura i drugih valuta u javnom dugu i padu BDP-a, u slučaju kombiniranog šok-scenarija, došlo bi do povećanja javnog duga za 7 postotnih bodova udjela u BDP-u“, kaže se u najnovijoj publikaciji HNB-a.

izvor: HINA

Industrijska proizvodnja u velikom padu, Grčić razloge traži u prošloj godini

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u lipnju pala za 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine potonula 1,7 posto.

To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u lipnju industrijska proizvodnja porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.

To je i prvi pad proizvodnje nakon pet mjeseci neprestanog rasta.

„Došlo je do laganog pada industrijske proizvodnje, nakon pet mjeseci rasta, u dijelu godine kada su neki drugi sektori počeli biti dominantni“, izjavio je izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Grčić na konferenciji za novinare.

No, kako je dodao, iz statistike se vidi da je u prošloj godini u prvih pet mjeseci proizvodnja padala, a u lipnju da je porasla za 1,7 posto, što znači da je baza bila nešto veća, pa to dijelom ima učinak na najnoviji podatak.

Upitan nada li se i nakon najnovijih podataka DZS-a da se struktura BDP-a mijenja u koristi proizvodnje, Grčić je odgovorio ‘to ćemo još vidjeti’.

‘Dobro da nam je pet mjeseci rasla proizvodnja, a to se još bolje vidi u porastu izvoza te je očigledno da je eksterna potražnja utjecala na rast proizvodnje’, rekao je Grčić, istaknuvši činjenicu da je u prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja imala pozitivni rezultat.

Po podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Izvor: HINA

Sve veće dužničko ropstvo se nastavlja

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je bruto inozemni dug u ožujku narastao već peti mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je 17 mjeseci uzastopno, od lipnja 2012. do listopada 2013. godine, bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je bruto inozemni dug dosegnuo 46,4 milijarde eura, što je za 3,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Kako je u tom razdoblju gospodarstvo palo, udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo je rekordnih 108,1 posto.

„U relativnim pokazateljima zaduženosti, omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je, osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnosti, odnosno nominalnog smanjenja BDP-a“, navode analitičari RBA.

Rastu obveza prema inozemnim vjerovnicima u vrijednosti od 800 milijuna eura, ili 1,7 posto, tijekom prvog tromjesečja najviše su pridonijela privatna nefinancijska poduzeća, čiji je dug, uz tromjesečni prirast od 643 milijuna eura, na kraju ožujka iznosio 11,5 milijardi eura.

Bruto inozemni dug opće države smanjen je u prvom tromjesečju za 250 milijuna eura, na 10,2 milijarde eura. No, u drugom će kvartalu porasti, ističu analitičari RBA, zbog izdavanja međunarodne obveznice na europskom tržištu u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.

„Godišnji rast duga opće države od 16,8 posto zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza“, ističu analitičari RBA.

Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 milijardi eura, što je porast od 244 milijuna eura ili 2,8 posto na kvartalnoj razini, na godišnjoj su razini njihove obveze smanjene za 194 milijuna eura ili 2,1 posto.

„Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100 posto BDP-a“, navode analitičari RBA.

U strukturi bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima tijekom petogodišnje recesije primjetan je rast udjela opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu.

„Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s otprilike 10 do 11 posto u prvoj polovici 2009. na više od 22,1 posto krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja“, ističu analitičari RBA.

Kreditne institucije smanjile su svoj udio ispod 20 posto, dok ostali domaći sektori – privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo – čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9 posto, unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela.

Izvor: HINA

Ukrajinski nacionalizam. Treći put!

dmitro jaroš

Dmitro Jaroš

Interview Dmitra Jaroša, ukrajinskog revolucionara, iskrenog domoljuba i rodoljuba, i pravog prijatelja hrvatskog naroda s talijanskim novinarom.

1. Kakva je trenutna društvena i politička situacija u Ukrajini?

Vrlo teška. I prije nego što je Janukovič došao na vlast, mi smo govorili da je naša zemlja okupirana iznutra. Pod vladavinom Janukoviča protunacionalna priroda ovoga režima desegla je svoj vrhunac. Nakon Janukovičeva bijega bile su vidljive sve pukotine u režimu, ali sam režim još uvijek nije dokinut. Stranka regija i Komunistička partija nisu zabranjene. Bivša oporba ne pomaže u borbi protiv korupcije. Još nemamo aktivirane mehanizme za više pravde i solidarnosti u našem društvu.

2. Što mislite o novoj (privremenoj) vladi u Ukrajini?

U početnu smo izbjegavali kritizirati vladu kako bi smo izbjegli destabilizaciju trenutnog stanja u Ukrajini. Međutim, sada smo na to prisiljeni; privremena vlada je pokazala potpuni nedostatak profesionalizma i patriotizma. To je vidljivo gubitkom Krima, nazočnom korupcijom u društvu i potpunim nedostatkom bilo kakavog otpora prema unutarnjem i vanjskom neprijatelju. Određene strukture u samoj vlasti su postale potpuno kontrarevolucionarne. U svakom slučaju, nacionalna revolucija se mora nastaviti. Naravno, bilo bi najbolje kad bi se to nastavilo na miran način. No sadašnja bi vlada mogla svojim postupcima isporvocirati novi val pobuna.

3. Što mislite o zapadnim pristašama ukrajinskog ustanka, kao što je Soros ili Bernard-Henri Lévy ili čak Obama? (Neki kažu da je sama revolucija financirana od strane zapadnih političara, poput Sorosa, Bernard-Henri Lévy ili Obame). Što mislite o tome?

Soros, Bernard-Henri Lévy, ili Obama uopće nisu bili zainteresirani za nacionalnu revoluciju u Ukrajini. Zapad je bio zainteresiran za prosvjede koji će prisiliti Janukoviča na promijenu njegovog geopolitičkog kursa (smjera). Evidentno je je da su svi napori bili usmjereni u tom smjeru. Ipak, zapadne zemlje još uvijek vide Janukoviča kao legitimnog predsjednika čak i dok ljudi svakodnevno umiru na ulicama na Kijeva. Bernard-Henri Lévy ima određene ideološke interese glede Ukrajine, dok je Soros ima i ideološke i gospodarske interese. Obama, unatoč tome što dolazi iz demokratske stranke, gleda cijelu situaciju kroz prizmu američkih imperijalističkih interesa. Niti jedna od tih strana ne želi vidjeti Ukrajinu kao snažnu državu.

4. Što mislite o NATO-u i EU? Je li ukrajinska revolucija proeurospka, prozapadna? Što mislite o Americi?

Mi smo protiv članstva u EU i NATO. Nemamo ništa protiv suradnje sa zemljama EU-a i NATO-a pod ravnopravnim uvjetima. Ipak, odustajanje od našeg suvereniteta ulaskom u jedan od tih blokova je nešto na što svakako ne želimo pristati. Isto tako, ne želimo imati ništa zajedničko s ideologojim koja trenutno dominira u EU. Ne želimo imati nikakve veze niti s imperijalističkom politikom NATO-a. Revolucija koja se dogodila u Ukrajini je prije svega izazvana mržnjom običnih građana prema korumpiranoj i kriminalnoj vladi. Iluzija o EU je možda odigrala određenu malu ulogu, ali je ta uloga bila je uvijek od sekundarnog značaja. Danas, mi, ukrajinski nacionalisti pokušavamo nametnuti stajalište da se Ukrajina ne bi trebala oslanjati niti na EU niti na NATO, nego biti samosvojna. Nažalost, Putin spječava našu promidžbu i čini sve kako bi blokirao naše stavove. Putin je daleko najveći promicatelj proeuropskog i pronatovskog raspoloženja u Ukrajini – njegova imperijalistička politika prisiljava Ukrajince da se okrenu Zapadu. S druge strane, politika zapadnih zemalja je srušila iluzije mnogim Ukrajincima. Zbog toga što zapad ne radi ništa protiv Rusije glede pritiska, mnogi Ukrajinci su potpuno razočarani Zapadom. Glede Amerike, ne njegujemo neku vrstu patološke mržnje prema njoj – potpuno smo svjesni da ona želi imati svjetsku dominaciju, a mi smo protiv toga. Mi smo za multipolarni svijet, svijet bez carstva, svijet u kojem svaki narod može biti slobodan i očuvati svoj vlastiti identitet i duhovnost.

5. Kakvu vrstu političkog i kulturnog svjetonazora imate? ( što Vam se ne sviđa i koje političare vidite kao pozitivne primjere?). Ako bi mogli opisati svjetonazor Pravog sektora u nekoliko riječi, što biste rekli?

Mi zastupamo ideologiju klasičnog ukrajinskog nacionalizma i kroz ovu ideologiju pokušavamo pronaći odgovore na sva suvremena pitanja. U tom smislu i dalje držimo ispravnim ideologiju nastalu sredinom 20. stoljeća, ali mi je želimo nastaviti razvijati i prilagoditi je današnjim uvjetima. Apsolutni temelj ukrajinskog nacionalizma je kršćanstvo. Mi jasno razlikujemo nacionalizam od šovinizma, ksenofobije i imperijalizma. Jezgro našeg pokreta se sastoji od ljudi zdravih nacionalističkih pogleda, ljudi koji su vjerni konzervativnim i kršćanskim vrijednostima. Vrlo često su ti ljudi nadahnuti plemenitim duhom srednjeg vijeka. Zajedno, spremni smo pronaći odgovore na suvremene probleme, dakle, spremni pomoći društvu u pronalasku odgovora na različite društvene, gospodarske i druge probleme.

6. Je li vaša revolucija usmjerena protiv ruskog naroda, ruske vlade ili proruski orjentiranih Ukrajinca? Kakvu budućnost vidite za Ukrajinace koji govore ruski jezik?

Prije svega, svrha naše revolucije je obrana interesa vlastite nacije. Glede Rusije, mi smo protiv ruskog imperijalizma. Činjenica da imamo puno Rusa u Pravom sektoru sasvim jasno pokazuje da nismo rusofili. Ti ljudi su došli ovdje kako bi podržali ukrajinski revoluciju i stekli određeno iskustvo. Oni, također, u potpunosti razumiju da je Putinov režim, zapravo, antiruski. Mnogi ruski domoljubi su strapani u zatvore zbog svojih aktivnosti. Rusi su ponižavaju, moralno i fizički i unutar Rusije, gubeći se među morem ne ruskih naroda. Sasvim je moguće da sljedeći predsjednik Rusije bude Čečen, Ramzan Kadyrov. To je razlog zašto su mnogi Rusi shvatili da je jedina način na koji mogu spasiti svoj narod uništenje carstva. Surađujemo s takvim Rusima i to ćemo nastaviti činiti. Glede Ukrajinaca koji govore ruski mogu reći da mnogi naši aktivisti govore ruski i da su to istinski ukrajinski patrioti. Rusifikacija je doista problem. Ona je ozbiljniji problem od problema slične prirode koji postoji u Irskoj. Želimo preporod ukrajinske kulture i jezika; ne represijom, nego kroz umjetnost, kroz njenu promociju. To će biti moguće samo onda kada budemo imali istinsku nacionalnu državu.

7. Što mislite glede Krima i nedavnog referenduma glede odvajanja (secesije) od Ukrajine?

Mi osjećamo da Krim pripada Ukrajincima i krimskim Tatarima. Osim toga, mnoge druge nacionalne manjine tamo žive – ne samo Rusi, nego i Grci, Armenci, Estonci i tako dalje. To je razlog zašto želimo stvoriti pravu autonomnu regiju na Krimu koja bi bila u potpunosti integrirana s ostatkom Ukrajine i koja će jamčiti sva prava krimskim Tatarima i svim drugim etničkim manjinama. Teoretski, glavni argument za stvaranje takve autonomije je jasno proukrajinsko stajalište krimskih Tatara. Glede tzv. referenduma, držim da to je potpuna farsa. Manje od 30% stanovništva na Krimu je sudjelovalo u njemu. Ovaj pseudo referendum je održan pod pritiskom ruskog oružja. Prije ili kasnije Kijev će vratiti potpunu kontrolu nad Krimom.

8. Kažete da želite nezavisnu i suverenu Ukrajinu. Kad bi sutra došli na vlast, kakvu biste imali vanjsku politiku? Koje geopolitičke ciljeve bi zastupali? Bili se Ukrajina trebala pridružiti nekim međunarodnim savezima? Kakvu vrstu odnosa bi imala Ukrajina s Rusijom?

Vidimo nekoliko prilika za konsolidiranje i integriranje zemalja srednje i istočne Europe. Prije svega, to je stvaranje vertikalne osi od Baltika do Crnog mora s baltičkim zemljama, Bjelorusijom, Poljskom i Ukrajinom. Drugo, zainteresirani smo vidjeti konsolidaciju zemalja crnomorske regije i zemalja južnog Kavkaza. U mnogim aspektima želimo biti biti pragmatičani u pronalaženju saveznika. Glede Rusije, želimo imati normalne odnose s tom zemljom ali samo kad se ona osloboditi svojih imperijalističkih ambicija.

Prijevod: protukultura

http://www.ilprimatonazionale.it/2014/05/13/ne-nato-ne-ue-intervista-esclusiva-al-leader-di-pravy-sektor/